Subotica (mađ. Szabadka) je najseverniji grad u Republici Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini. Prema popisu iz 2011. godine ima 105.681 stanovnika. Nalazi se na 10 km udaljenosti od granice Srbije sa Mađarskom, na severnoj širini od 46°5´55" i istočnoj dužini od 19°39´47". Administrativni je centar Severnobačkog okruga.Subotica se prvi put pominje 1391. pod mađarskim imenom Zabadka. Godine 1527. Subotica je bila prestonica kratkotrajne srpske države samoproglašenog cara Jovana Nenada. Osmansko carstvo je vladalo gradom od 1542. do 1686, kada je postala posed Habzburške monarhije. Od polovine 18. veka ime joj je promenjeno u Sancta Maria, po austrijskoj carici Mariji Tereziji. Ime grada je ponovo promenjeno 1779. u Maria Tereziopolis, a ime Subotica (Szabadka) joj je vraćeno 1845. Subotica je 1918. ušla u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Od 2007. Subotica ima status grada.
Palić (mađ. Palics) je gradsko naselje u Srbiji u opštini Subotica u Severnobačkom okrugu, izletište, lečilište i jezero, sedam kilometara udaljeno od Subotice. Nekada se na Palić išlo tramvajem još od 1897, ali je on ukinut 1972, pa se danas može ići kolima, autobusom, biciklom ili peške.Prema popisu iz 2011. bilo je 7771 stanovnika.Zapadni deo Palićkog jezera dodiruje južno predgrađe Subotice, poznato po imenu Senćanska kapija. Jezero je dubine do 2 metra i zbog velikog broja algi izrazito zelene boje. Nastalo na granici lesa i peska, ovo slatinasto jezero je dobilo svoje ime po pustari Palij. Iz jezera je u 18. veku vađena soda, jer je jezero nekad bilo slano, pa se zato veruje da je Palić ostatak Panonskog mora. Po legendi, tu je pastir Pavle napajao stoku.Jezersko blato je lekovito, pa je 1845. izgrađeno kupatilo i Palić je postao i banja. Polovinom 19. veka, na severnoj obali je zasađen prelep park, izgrađeni su hoteli, i tu su još tada imućni Subotičani gradili letnjikovce.Istovremeno sa završetkom gradnje Gradske kuće u Subotici 15. septembra 1912. godine, otvoreno je novoizgrađeno kupalište sa objektima po kojima se Palić i danas prepoznaje — vodotoranj, Velika terasa i ženski i muški štrand.
Komentari
Trenutno nema komentara.Dodaj komentar